Pedijatrija ''Primum vivere'', Dr Dragana Stamatović, Kruševac
  • O NAMA
    • MISIJA I VIZIJA
    • USLUGE >
      • OPŠTA PEDIJATRIJA
      • LOGOPEDSKI TRETMANI
      • ULTRAZVUK ZA DECU >
        • ULTRAZVUK TESTISA
        • ULTRAZVUK KUKOVA
        • ULTRAZVUK ŠTITASTE ŽLEZDE
        • ULTRAZVUK MOZGA
        • ULTRAZVUK ABDOMENA
        • ULTRAZVUK UROTRAKTA
        • ULTRAZVUK MALE KARLICE
      • SAVETOVALIŠTE ZA ASTMU
      • PEDIJATRIJSKA ALERGOLOGIJA
      • BRZA DIJAGNOSTIKA
    • RADNO VREME
    • NAČIN PLAĆANJA
    • GALERIJA
    • KONTAKT
  • TIM LEKARA ZA OPŠTU PEDIJATRIJU
    • Dr DRAGANA STAMATOVIĆ osnivač i vlasnik ordinacije
    • Dr Nelica Katanić
    • Dr Lucija Nedeljković
    • Dr Nataša Petrović
  • KONSULTANTI
    • DEČIJI NEUROLOG-EPILEPTOLOG
    • DEČIJI PSIHOLOG
    • DEČIJI PSIHIJATAR >
      • Dr ANA KESIĆ, dečji psihijatar
    • LOGOPED >
      • Logoped za decu Marija Radojevic
    • DIJETETIČAR
    • DEČIJI PULMOLOG
    • DEČIJI GASTROENTEROLOG
    • FIZIJATAR ZA DECU
    • DEČIJI I ADOLESCENTNI GINEKOLOG
  • ZAKAŽITE PREGLED ON-LINE
  • NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA
    • ZNACI ZA UZBUNU! CRVENA ZASTAVICA!
    • ISHRANA
    • ASTMA
    • RAST I RAZVOJ
    • VAKCINE
    • URINARNI TRAKT
    • POVIŠENA TEMPERATURA
    • TRUDNOĆA
    • INFEKTIVNE BOLESTI
    • RAZNO
  • ZA ČITANJE
  • ENGLISH
  • CENOVNIK

KAD ĆU JA DA PORASTEM KAO MOJI DRUGARI?!

28/9/2015

0 Comments

 


Stefan mrzi časove fizičkog. Ne mrzi on da igra fudbal, ili košarku ili bilo koju drugu aktivnost. Ali on se plaši odlaska u svlačionicu na kraju časa i tuširanja pred svojim drugarima. Izgleda kao da se njegovo telo ''zaglavilo'' u mlađem dobu. On je niži od većine ostalih dečaka u njegovom razredu, a njegov glas je dečiji. On je, što je još gore, niži od većine devojčica. Sramota ga je što i dalje izgleda kao dete.
Milica zna isuviše dobro šta znači osećati se ''drugačijom''. Gornji deo kupaćeg kostima nema šta da skrije, on ravno prijanja uz njeno telo i nema šta da ga popuni. Većina njenih drugarica ima menstruaciju, a ona čak nema ni nagoveštaj da bi se tako nešto moglo dogoditi. Sva je sitna i detinjasta. Dečaci ne vole takve devojčice.
Oboje su jako tužni i pitaju se da li je sa njima sve OK i da li će oni jednog dana izgledati kao njihovi vršnjaci.

Šta je to zakasneli pubertet?

Pubertet je vreme kada se telo menja i iz obličja dete transformiše se u telo odrasle osobe. Prvi znalk da dete ulazi u pubertet su promene na telu.

Kako znamo da je kod dečaka ili devojčice počeo pubertet?


Kod devojaka, primetiće se da se grudi razvijaju i da stidne dlačice rastu, rast u visinu je naglo ubrzan. Javlja se i prva menstruacija. Oblik tela se menja i od ''dečačkih proporcija'' stvara se mlada devojka koja ima ženstvene proprcije: kukove se šire i dobijaju se obline.

Kod dečaka, počinju da rastu stidne dlačice, zatim dlake na licu. Spljašnje genitalije, testisi i penis se povećavaju. Oblik tela se menja - ramena se šire, a celo telo postaje mišićavo.

Šta je uzrok ovih promena koje uočavamo na telu pubertetlija?

Ove promene su uzrokovane porastom nivoa polnih hormona testosterona kod dečaka i estrogena kod devojaka).

Kada normalno počinje pubertet?

Pubertet se odvija tokom više godina, a uzrast u kome počinje i završava se varira. Početak puberteta je obično u uzrasta od 7 do 13 godina za djevojčice, a negde između 9 i 15 godina za dečake, mada može biti ranije ili kasnije kod neke dece. Ovaj široki raspon uzrasta je normalan, i to je razlog zbog koga se neka deca razvijaju ranije, a neka kasnije od većine svojih vršnjaka.

Ponekad, međutim, mladi ljudi prođu kroz ovaj očekivani preiod za početak puberteta bez ikakvih promena tela. Tada govorimo o odloženom početku puberteta ili zakasnelom pubertetu.


Šta dovodi do kašnjenja pubertetskog razvoja?

Pubertet može da zakasni iz brojnih razloga.

- Familijarno kasniji pubertet

Najčešće, to je jednostavno obrazac rasta i razvoja u porodici. Mladić ili devojka mogu da pronađu roditelja, ujaka, tetku, braću, sestre, koji su se razvijali kasnije nego što je uobičajeno. Reč je o fiziološkoj pojavi, tzv porodično zakasnelom pubertetu koja ne zahteva lečenje. Ovi tinejdžeri će se na kraju razvijati normalno, samo kasnije nego većina njihovih vršnjaka.

- Zdravstveni problemi koji dovode do kašnjenja pubetreta

Međutim, i medicinski problemi mogu izazvati kašnjenja puberteta.
Deca sa hroničnim bolestima kao što su dijabetes, cistična fibroza, upalne bolesti creva, bolesti bubrega, mogu proći kroz pubertet u kasnijem uzrastu od vršnjaka. Pravilno lečenje i bolja kontrola ovih bolesti doprinose da se pubertet odvija na vreme.

Pothranjena deca – ona koja ne unose dovoljno hrane ili je ishrana loše izbalansirana, pa ne unose odgovarajuće hranljive materije takođe se mogu razviti kasnije od vršnjaka koji jedu zdravu, izbalansiranu ishranu. Na primer, tinejdžeri sa poremećajima u ishrani poput anoreksije nervoze često gube toliko u težini da njihova tela ne mogu pravilno razvijati. Devojke koje se bave vrhunskim sportovima mogu imati kašnjenje puberteta jer sportska aktivnost kojom se bave dovodi do nedovoljne uhranjenosti. Telu devojčice potrebna je određena količina masnog tkiva pre nego što uđe u pubertet i dobije prvu menstruaciju.

Za odloženi pubertet može biti odgovoran problem u funkcionisanju štitaste žlezde ili hipofize. Ove žlezde proizvode hormone važne za rast i razvoj tela.

Neki ljudi koji ne prolaze kroz pubertet u normalno vreme ima problema u genetskom materijalu (hromozomima koji su sačinjeni od DNK koji sadrži informacije za rast i razvoj tela). Poremećaji hromozoma mogu ometati normalne procese rasta.

Tarnerov sindrom je primer poremećaja broja hromozoma. Reč je o nedostatku jednog X hromozoma kod devojčica koji dovodi do izostanka razvoja jajnika i stvaranja polnih hormona. Žene koje imaju Tarnerov sindrom, niže su od vršnjakinja, obično nisu plodne, a mogu imati i druge zdravstvene probleme. Sada postoje ogućnosti da se ovim osobama pomogne da dostignu viši rast i ostvare polno sazrevanje.

Muškarci sa Klinefelterovim sindromom su rođeni sa još jednim X hromozomom (XXY umesto XY). Oni imaju kašnjenje seksualnog razvoja.

Šta lekari mogu da učine?

Dobra vest je da ako postoji problem, lekari obično mogu da pomogne tinejdžeru sa zakašnjenjem puberteta da razvija normalno. Dakle, ako ste zabrinuti jer vam se čini da se vaše dete ne razvija normalno, potrebno je da zakažete razgovor sa svojim pedijatrom.

Pored fizikalnog pregleda, lekar će uzeti detaljni anamnezu (istoriju bolesti). Pitaće vas o simptomima koje dete ima, o ranijim zdravstvenim problemima, o zdravstvenim problemima članova porodice, lekovima koje dete uzima, ishrani, tolerisanju namirnica, i brojnim drugim činjenicama od značaja za rast i razvoj. Ustanoviće obrazac rasta članova vaše porodice. Načiniće grafikon rasta deteta, da bi ustanovio da li njegov obrazac rasta ukazuje na problem, ili je reč o fiziološkoj varijanti rasta koja ne zahteva ispitivanje i lečenje. Doktor može tražiti da se provere funkcije žlezda sa unutrašnjim lučenjem: štitaste žlezde i hipofize, da se napravi kariotip (hromozomska mapa deteta) ili tražiti da se učine neka druga ispitivanja poput rentgenskog snimka doručja kako bi ustanovio tzv ''koštanu zrelost'' deteta.

U brojnim slučajevima, ustanoviće se da dete nema zdravstveni problem, već da je reč o fiziološkoj varijanti usporenog rasta i razvoja. Nekad će vas pedijatar uputiti na konsultativni pregled kod dečijeg endokrinologa, lekara koji je specijalizovan za lečenje dece i tinejdžera koji imaju probleme sa rastom i polnim sazrevanjem, i dece koja imaju poremećaje žlezda sa unutrašnjim lučenjem.

Poseban aspekt ovog problema je psihološki: neki tinejdžeri koji kasne sa razvojem mogu biti jako utučeni zbog toga što se razlikuju od vršnjaka uprkos tome što im je objašnjeno da samo treba malo da sačekaju. To čekanje čini im se beskrajnim. U nekim slučajevima, pedijatar endokrinolog se može odlučiti za kratkotrajnu primenu hormona koji pokrenu početak puberteta. Obično, kada se sa tretmanom prestane nekoliko meseci kasnije, sopstveni hormoni preuzmu pubertet ''u svoje ruke'' i nastave ceo proces do njegovog završetka. Hormonska terapija daje se i deci kod koje je ustanovljeno da zbog zdravstvenog problema pubertet neće spontano početi.

Suočavanje sa odloženim u pubertetom

Tinejdžeru zaista može biti jako teško da posmatra svoje drugare kako rastu i razvijaju se kada se ista stvar njmu ne dešava. Možete se osećati kao da ih nikada neće dostići. Deca su često nemilosrdna i zbijaju grube šale na račun nečijeg rasta, ravnig grudi ili piskavog glasa. Čak i kada lekar roditelji govore da će stvari na kraju biti u redu - čak i kada verujemo da su u pravu - teško je čekati na nešto što jako puno utiče na to kako sebe doživljavaš.

Ako vidite da je dete depresivno ili ima probleme u školu, potrebno je da se nađe osoba koja je oslonac u toj situaciji. To može biti neko kome dete veruje, ko je stariji i ima autoriteta, ili stručno lice, psiholog ili dečiji psihijatar. Ovakva osoba odigraće važnu ulogu u psihološkoj potpori tinejdžera koji pati i može mu pružiti podršku tako što će ponuditi mehanizme da se lakše nosi sa problemom. Ne treba potcenjivati psihološki aspekt ovog problema.

Odložen pubertet je težak za većinu tinejdžera, ali to je problem koji obično biva rešen sam od sebe.
Deco, potražite pomoć ako imate bilo kakvih nedoumica oko razvoja.
Roditelji, budite pažljivi, osluškujte svog tinejdžera, ne podcenjujte njegovu brigu, ispoljite maksimum empatije. I svi zajedno imajte na umu da se u većini slučajeva na kraju uhvati korak sa vršnjacima.



0 Comments

KAKO DA UTIČETE NA INTELIGENCIJU DETETA

4/6/2015

0 Comments

 
Google
TEKST U CELINI:

Da li je inteligencija poklon gena ili se može negovati i poboljšati u pravom okruženju? Naučna istraživanja pokazuju da je koeficijent inteligencije nasledan, ali i da je uticaj roditelja na intelektualni razovoj deteta presudanStručnjaci su se složili koje su najefikasnije metode koje roditelji mogu upotrebiti kako bi podstakli intelektualne sposobnosti svog deteta.

1. Muzika ima moć da oblikuje karakter – Aristotel


Deca koja sviraju pokazuju bolje rezultate i imaju veći koeficijent inteligencije od svojih nemuzikalnih vršnjaka. Učenje muzike stimuliše mozak da bolje razume matematiku i tehničke nauke. Deca ’sa intrumentom u rukama’ i u starijem dobu, tokom studija, lakše savladavaju nastavno gradivo od ostalih.

Iz knjige: Music to My Ears: The (Many) Socio-Economic Benefits of Music Training Programs – José Cuesta

2. U zdravom telu zdrav duh – Juvenal


Nemački istraživači su 2007. godine došli do zaključka da ljudi nauče 20 odsto više reči iz rečnika neposredno posle fizičke aktivnosti, nego pre. Tromesečna kontinuirana fizička aktivnost povećava dotok krvi u one delove mozga koji su zaduženi za pamćenje i učenje i to za 30 odsto.

Iz knjige: Spark: The Revolutionary New Science of Exercise and the Brain  – John J. Ratey

3. Nije učen onaj ko čita knjige, već onaj ko zna šta čita – rumunska poslovica

Ne čitajte svojoj deci, čitajte sa njima. Učite dete kako da čita i kako da tumači pročitano..

Iz knjige: Unlocking the door: Is parents’ reading to children the key to early literacy development? – Philips M. Linda

4. Ne znaš kako je san važan dok ga ne izgubiš. Tada se svi podovi počnu naginjati, a svi uglovi na predmetima zaobljavati – Steven King

Samo jedan sat sna manje, jednak je gubitku dve godine kognitivnog sazrevanja i razvoja. Drugim rečima, pretvara mozak šestogodišnjaka u mozak četvorogodišnjaka.

Iz knjige: NurtureShock: New Thinking About Children – Po Bronson i Ashley Merryman

5. Reci mi i ja ću zaboraviti. Poduči me i ja ću se setiti. Uključi me u rad i ja ću naučiti. – Benjamin Franklin

Mozak uči dok radimo, ne dok slušamo. Kada želimo da naučimo tekst napamet, najbolje je trećinu vremena potrošiti čitajući tekst, a dve trećine testirajući naučeno.

Iz knjige: Brain Rules for Baby: How to Raise a Smart and Happy Child from Zero to Five – John Medina

6. Mi smo ono što verujemo da jesmo – C. S. Lewis

1968. godine Rosenthal and Lenore Jacobson su uradili test inteligencije deci jednog razreda osnovne škole. Nakon toga nasumice su odabrali nekoliko dečaka i devojčica iz razredu i rekli im da su pametniji od ostale dece. U narednom periodu, ova decu nipočemu nisu izdvajana od ostale dece. Na kraju školske godine ponovo je ceo razred uradio test inteligencije. Gotovo sva nasumice odabrana ’pametnija’ deca su dobila najmanje deset bodova više na novom testu inteligencije, dok je 30 odsto njih dobilo čak 22 boda više.

Iz knjige: The Heart of Social Psychology: A Backstage View of a Passionate Science – Arthur Aron

Izvor: BIZLife, bakadesuyo.com
0 Comments

STRAH OD ODVAJANJA

3/6/2014

1 Comment

 
Picture
Petar ima osam meseci, i vesela je i napredna beba . Uvek se osmehuje ljudima i svet vidi kao mesto puno svakodnevnih divnih čuda.
Ali ne i danas .
Kada je mama došla sa novom tetom koja treba da čuva Petra, iznenadila se reakcijom svog veseog dečaka: ne samo da joj se nije smešio, nego nije dozvolio da ga dotakne! Plakao je i privijao se uz majku. Nekoliko minuta kasnije, kada je mama pokušala da napusti na kratko prostoiju, Petar je dobio napad plača i dugo je jecao.Šta se to odjednom događa sa Petrom!?

PLAŠIM SE!
Petrova reakcija na novu tetu je sasvim normalna za taj uzrast. U uzrastu od 7-9 meseci, većina beba počinje da pokauje ​​strah u prisustvu nepoznatih ljudI, kao što su dadilje, doktori, ili članovi porodice koji su neko vreme bili odsutni. Ovaj strah, poznat kao strah od nepoznatih lica jedna je varijanta tzv separacionog straha ili straha od odvajanja. .

ZAŠTO SE PETAR ODJEDNOM PLAŠI?
Zašto se strah od nepoznatih osoba ispolji u uzrastu oko 7-9 meseci? Neki naučnici smatraju da tada deca počinju da pamte dovoljno da bi nešto novo prepoznali kao ''nikad viđeno'', što ranije nisu bila u stanju. Strah od stranaca je, dakle, rezultat veće sposovnosti detetada pamti i prepoznaje lica i mesta.

Drugi veruju da je strah biološki "programiran" . Tim istraživača smatra da je to prirodna odbrana od opasnosti. Oni veruju da je to deo urođene strategije preživljavanja. Čudno i nepoznato doživljava se kao potencijalno opasno.

ONO ŠTO ZNAMO
Bez obzira na razlog, strah od nepoznatih lica je normalan deo razvoja djeteta koji počinje oko 7-9 meseci . Na primer, jedna studija je pratila grupu dece od 4-12 meseci. Svakog meseca deci je prilazio, obraćao se i pokušavao da ih uzme neko koga nikada nisu videla. Čak i u prisustvu majke 79% beba je ispoljavalo strah i uznemirenost.

MOLIM TE, NEMOJ ME OSTAVITI!
STRAH OD ODVAJANJA javlja se između 6-8 meseci, i postaje sve jači do 14 - 18 meseci. Zatim slabi kako dete raste. U tom uzrastu većina deca se uznemiri kada ih majka ili druga poznata osoba koja brine o njima ostaviti same čak i za kratko. Evo jednog objašnjenja ovakvog ponašanja. Do tog uzrasta dete je stalno u maminim rukama, još uvek se ne kreće samo. Ono misli da sa majkom čini jedinstveno biće. U uzrastu 6-8 meseci, kretanje deteta se polako osamostaljuje: dete shvata da je ono posebno biće koje se može odvojiti od majke i da je kao takvo ranjivo.

KORISNI SAVETI ZA RODITELJE


Kako da pomognete svom detetu u periodu straha od nepoznatih osoba i separacionog straha?
  1. Ostanite u blizini svog deteta kada je okruženo nepoznatim ljudima. Odojče reaguje uplašeno u prisustvu stranaca kada mama ili tata nisu u neposrednoj blizini
  2. Pokažite detetu da su novi ljudi OK . Pozdravite stranca prijateljski, s osmehom i pozitivnim tonom u glasu, dete će to prepoznati.
  3. Dajte vremena detetu da se navikne na novo okruženje pre susreta sa novom osobom.
  4. Pokušajte sa poznatom igračkom ili plišanom lutkicom oja može da smanji napetost.
  5. Zamolite ljude koji prilaze detetu da budu strpljivi, da to urade polako i nežno, bez dodirivanja deteta u početku.
  6. Pratite pažljivo reakcije deteta i poštujte ih. Ako je vaša beba plače ili izgleda boji nove osobe, to je u redu, utešite je i pokušajte ponovo kasnije.
  7. VAŽNO: izbegavajte da se šunjate i krijete kada odlazite od deteta. Iako se to može učiniti kao zgodno rešenje, dete će se osećati prevarenim i zbunjenim kad otkrije da vas nema.
  8. Ako dete ostavljate sa nekim, objasnite mu da će biti na sigurnom mestu sa tetom koja ga voli i da ćete se vi vratiti uskoro. Ako je u uzrastu kada može da razume, održite obećanje vezano za trajanje vašeg odsustva.
  9. Starijem detetu koje ostavljate sa bebisiterom najavite to unapred, recite mu ko dolazi da ga čuva i koliko će to da traje.
  10. Nemojte ''nestati'' čim se bebisiter pojavi, ostanite tu još neko vreme da se dete prilagodi na promenu u vašem prisustvu.
  11. Recite detetu koliko ga volite, gde idete, kada se vraćate.
  12. Obećajte (i, naravno, ispunite) nešto lepo kad se vratite: čitanje knjigice zajedno, crtanje, poklončić.

    Svako dete je jedinstveno. Svako će odgovoriti na različite načine u kontaktu sa strancima i u pokušaju odvajanja. Strah je sasvim normalna reakcija - samo još jedna faza u odrastanju. Budite spremni za važan zadatak da na različite načine pomognete razvoj svog deteta i imajte poverenja u njegove instinkte.


Google
1 Comment

PREPOZNAJTE SKOLIOZU - UPUTSTVA ZA RODITELJE

24/4/2014

0 Comments

 
Ako dete ima jedan ili više ovih znakova, odvedite ga svom lekaru ili fizijatru.
Google
0 Comments

SKOLIOZA - UOČITE JE NA VREME!

24/4/2014

0 Comments

 
Picture
Šta je skolioza ?
Skolioza je kriva kičma. Kako kičma raste, ona se savija u stranu. Istovremeno, kičmeni pršljenovi mogu se uvrtati ili rotirati. Budući da su rebra vezana za pršljenove, i ona se mogu uvrtati u isto vreme, i ispupčiti na jednoj strani na leđima i na suprotnoj strani na prednjem delu grudnog koša.

Da bi se ustanovilo da li se skolioza razvila i u kolikoj meri je ispoljena, potrebno je rentgensko snimanje kičmenog stuba. Ukoliko je zakrivljenje kičmenog stuba 11 stepeni ili veće, kaže se da postoji skolioza. Laka skolioza može javiti u bilo kom uzrastu, ali se ona uglavnom razvija tokom adolescencije u periodu brzog rasta.

Koji su znaci skolioze ?
  • Ramena nisu u istom nivou: jedno je više, a drugo niže.
  • Lopatice nisu u istom nivou: jedna je viša, a druga niža.
  • Struk je izraženiji sa jedne strane.
  • Kukovi nisu u istom nivou: jedan je viši, a drugi niži.
  • Kada je dete savija napred, rebra mogu biti na jednoj strani leđa izbačena više ili u donjem delu leđa postoji izbočenje sa jedne strane.

Neophodno je da se dete kontroliše jednom godišnje da bi se znaci skolioze uočili blagovremeno.
Da li roditelji kod kuće mogu uočiti da dete ima skoliozu?
Postoji nekoliko načina možete da proverite da li vaše dete ima znake skolioze ili deformiteta kičme. Pogledajte ove sličice i proverite da li kod vašeg deteta postoji nešto od navedenog >>>

Ako dete ima jedan ili više ovih znakova, odvedite ga svom lekaru ili fizijatru.

Šta se dešava ako se ne leči skolioza ?
  • Kako detet raste, krivljenje kičme postaje izrazitije i deformitet na telu postaje uočljiv.
  • Ukoliko skolioza napreduje, dete može početi da oseća bol u leđima.
  • Kasnije, dete može imati teškoća sa disanjem.
  • Uz to, može imati probleme sa plućima i srcem kasnije u životu.

Da li postoje različite vrste skolioze?
Skolioza je podeljena u nekoliko kategorija:
  • Urođena: Kosti koje sačinjavaju kičmeni stub nisu pravilno formirane još pre rođenja deteta.
  • Neuromišićna: Kod ovog tipa solioze razlozi za nastanak su problemi vezani za nervni sistem, mišiće, ili i jedno i drugo: tu su razni obici cerebralne paralize, spina bifida i mišićna distrofija.
  • Idiopatska: Ovaj tip skolioze razvija kod potpuno zdrave dece sa inače zdravim kostima. Razlog za njen nastanak nije poznat.
  • Mehanička: Kod ovog tipa skolioze, zapravo samo izgleda da je kičma kriva, a skolioza ustvari ne postoji. Obično je reč o nejednakim nogama.
  • Ostalo: Tumori ili infekcije kičmenog stuba mogu izazvatu uvrtanje ili bol .

Kako se leči skolioza ?
Vrsta skolioze, stepen zakrivljenosti kičme i koliko jse očekuje da će dete rasti su faktori koji utiču na odluku o načinu lečenja skolioze.
  • Mali stepen krivine koji se ne pogoršava sa rastenjem ne zahteva nikakvo lečenje.
  • Mali stepen krivine koji se pogoršava kako dete raste neophodno je često kontrolisati I nekada je potrebno da dete nosi mider.
  • Veliki stepen zakrivljenosti će najverovatnije zahtevati operaciju.

Google
0 Comments

AKO ŽELITE PAMETNO DETE, PUSTITE GA DA PRAVI LOM!

23/4/2014

0 Comments

 
Picture
Roditeljstvo

Prema saznanjima naučnika, deca koji dodiruju, opipavaju, isprobavaju  ili razbacuju predmete – a posebno hranu,ustvari samo stalno prikupljaju informacije o svetu oko sebe.  Dete je rođeno i njegova glavica je ''neispisani’’ beli list papira u koji ono sada besomučno beleži nove informacije.

Psiholozi su testirali 72 dece uzrasta 16 meseci  tako što sui m pokazivali određeni broj predmeta. Želeli su da otkriju da li je dete u stanju da upamti njihova imena. Oni koji su napravili više nereda bili su bolji u učenju i pamćenju reči.

Doktor Larissa Samuelson  sa saradnicima u Iowa univerzitetu je sprovela istraživanje nakon koga je zaključila: ‘’Vaše dete koje sedi u stoličici za hranjenje, brlja ručicama po tanjiru i razbacuje hranu, upravo najozbiljnije uči i ova saznanje su neprocenjiva u njegovom razvoju.’’
Svako od dece koje je bilo uključeno u istraživanje je dobilo nekoliko mekanih predmeta uključujući džem od jagoda, sir, umak od čokolade i zobenu kašu.

Istraživači su otkrili da deca koja se u svojim aktivnostima ne ustručavaju da se isprljaju, pa tako hvataju ili prinose ustima stvari na koje naiđu, tačno imenuju mnogo više predmeta od dece 'čistunaca' koji samo upiru prstom u predmete.

Lynn Perry koja je učestvovala  u istraživanju kaže da su deca  koja su napravila nered pravilno identifikovala 70% predmeta, dok su ‘’uredni’’ prepoznali 50 %.

Tokom israživanja deca su bila podeljena u dve grupe. Jedni su sedili u stolici za hranjenje, a drugi za stolom. Oni u stolici pokazali su bolje rezultate, što prema mišljenju istraživača pokazuje kako je hranjenje povezano s učenjem.  Pokazalo se da su deca u stolici napravila više nereda jer znaju da tamo to mogu činiti. Ali, igranje s hranom učinilo je da  bolje nauče nazive namirnica.

U izvještaj pod nazivom Highchair Philosophers koji je objavljen u časopisu Developmental Science navedeno je kako je aktivno istraživanje dodirom važno za djecu kako bi prepoznala šta je šta.

Zamislite da imate dve šolje. U jednoj je mleko u drugoj beli fondan za kolače. Vizualne informacije bit će od male pomoći, ali ako dete stavi prstić u tekuće mleko i u gustu lepljivu smesu, brže će shvatiti šta je šta. (Setimo se Marfijevog pravila za rad u laboratoriji:  ‘’Vrela epruveta izgleda isto kao i hladna’’ )

Prošle godine je sprovedeno još jedno istraživanje koje je pokazalo da su ljudi koji rade u neredu produktivniji.  Nemački  naučnici otkrili su da ljudi bolje razmišljaju kada su okruženi haosom, jer im je sve na dohvat ruke.

Poznate osobe koje su radile u neredu su fizičar Albert Einstein i književnik Roald Dahl.

Google
0 Comments

BEBA JE TAKO ''ČVRSTA''

22/12/2013

0 Comments

 
Picture
Mitovi i činjenice u pedijatriji

MIT: BEBA JE TAKO MALA, A VEĆ TAKO ČVRSTA- TO JE ODLIČNO!
ČINJENICA:
DOKTOR SE ZABRINE KAD MU RODITELJI SAOPŠTE DA JE BEBA U PRVIM MESECIMA ''ČVRSTA''

Naime, bebin tonus u prvim mesecima ne bi smeo da bude previsok, ali ni prenizak. Jednako kao što nas brine mlitavo novorođenče, brine nas i ono koje je ''čvrsto'' jer to može biti znak patnje bebinog mozga neposredno pre , tokom ili neposredno nakon porođaja, i zapravo, jedan od prvih znakova cerebralne paralize.

Google
Picture
ASPERGEROV SINDROM
Picture
KOLIKO BEBA TREBA DA NAPREDUJE?
Picture
RAZVOJ U UZRASTU 1-4 MESECA
Picture
KAKO SAČUVATI MAJČINO MLEKO
0 Comments

DETE HODA NA PRSTIĆIMA – DA LI JE TO ZA BRIGU?

6/12/2013

0 Comments

 
Picture
HOD NA PRSTIMA U VEĆINI SLUČAJEVA BEZAZLENA JE POJAVA
Hod na prstićima ili na prednjem delu stopala je relativno često kod dece u fazi prohodavanja. Većina mališana spontano prestaje sa tim. Deca koja nastave da hodaju na prstićima i nakon prohodavanja, najčešće to čine iz navike. Ako dete raste i razvija se normalno, hod na prstima uglavnom nije razlog za zabrinutost.

DA LI POSTOJE STANJA KADA JE HOD NA PRSTIMA IPAK ZA BRIGU?
Postoje neka patološka stanja kod kojih je hod na prstima deo kliničke slike.
  • Skraćenje Ahilove tetive
Ahilova tetiva povezuje mišiće zadnje lože potkolenice sa petnom kosti. Ukoliko je skraćena, ona će sprečavati petu da se prilikom hoda spusti na podlogu.
  • Cerebranla paraliza
Hod na prstićima može biti jedan od simptoma cerebralne paralize – poremećaja kretanja, mišićnog tonusa ili držanja tela. Ona nastaje zbog oštećenja nezrelog mozga deteta pre, tokom ili neposredno nakon porođaja.
  • Mišićna distrofija
Hod na prstima jedan je od simptoma mišićne distrofije, genetski uslovljene bolesti čija je odlika da su mišići izrazito osetljivi na oštećenje i koja se odlikuje progresivnim slabljenjem snage mišića. Na dijagnozu ove bolesti kod deteta koje hoda na prstićima upućuje podatak da je dete najpre hodalo normalno, a da se hod na prstima razvio tek kasnije sa razvojem slabosti mišića.
  • Autizam
Hod na prstima čest je kod dece sa autizmom,  poremećajem kod koga je narušena sposobnost deteta da stupa u komunikaciju sa okolinom.

Ponekad, hod na prstima kod potpuno zdrave dece javlja se kao porodična odlika.

KOLIKO DECU UGROŽAVA TO ŠTO HODAJU NA PRSTIMA?
Ne uzimajući u razmatranje razlog za hod na prstima, deca koja hodaju na prstima u većem su riziku od pada i povređivanja.

KADA DA SE RODITELJI OBRATE LEKARU?
Spomenite svom pedijatru da dete hoda na prstima ukoliko je ovaj simptom udružen sa slabošću mišića nogu ili gubitkom mišićne koordinacije, ili ukoliko peta deteta ni na zahtev ili primenu pritiska nikako ne može da se spusti na podlogu.

KOJI PREGLEDI ĆE SE SAVETOVATi DETETU SA HODOM NA PRSTIMA?
Kod deteta sa hodom na prstima, potrebno je obaviti kompletan neurološki pregled i procenu razvoja. Ukoliko doktor sumnja na neku od bolesti čija je manifestacija hod na prstima, moguće je da će savetovati pregled koji se naziva elektromiografija. Ovim pregledom meri se električna aktivnost mišića i nerava.

KAKO POMOĆI DETETU KOJE HODA NA PRSTIMA?
Ukoliko nije u pitanju hod na prstima iz navike, detetu se savetuje:
  • Fizikalni tertman (lagano istezanje mišića i tetiva zadnje lože)
  • Proteze za noge
  • Gipsane longete ukoliko prethodne dve mere ne dovedu pdo poboljšanja
  • Hirurško lečenje – kao zadnja mera lečenja





0 Comments

ŠTA SVE SPADA U SISTEMATSKI PREGLED

4/11/2013

0 Comments

 
Picture
Najčešće greške i zablude roditelja:
MISLE DA JE SISTEMATSKI PREGLED - MERENJE TEŽINE I DUŽINE DETETA

Veoma često, kada beba dođe na pregled zbog bolesti, roditelji me zamole da joj izmerim težinu i dužinu zato što nije bila na sistematskom pregledu u Savetovalištu, pa da ga obave sad, kad su već tu. Ja im kažem da beba koja ima temperaturu nije u optimalnom stanju za kvalitetan sistematski pregled, ali roditelji odgovore: ''Ma samo je izmerite da vidimo kako je napredovala'', i zadovoljni su time misleći da su ''obavili neobavljen posao''.

Sistematski pregled deteta je veoma ozbiljan pregled koji se po svom sadržaju potpuno razlikuje od pregleda bolesnog deteta. On obuhvata procenu ne samo rasta u dužinu i napredovanja, nego i RAZVOJA koji je veoma buran u prvim mesecima i godinama života. Često, sistematski pregled uključuje i preglede lekara drugiih specijalnosti (oftalmologa, fizijatra, neurologa, ORL), kao i zdravstvenih saradnika (logopeda, psihologa).
Da bi se obavio kvalitetan sistematski pregled beba mora da bude sita, suva, naspavana, spokojna i ZDRAVA. Bolesnu bebu doktor može da izmeri, ali neće moći objektivno da proceni njen razvoj.
O tome šta sve spada u sistematski pregled deteta po uzrastima pročitajte ovde  >>>

0 Comments

KAKO DA POMOGNETE DETETU DA LEPO SPAVA

5/4/2013

0 Comments

 
0 Comments
<<Previous
    Picture
    Dr Dragana Stamatović
    pedijatar

    Picture
    Picture
    PRETRAŽITE
    SAJT

    Picture
    PRATITE NAS NA FB

    Arhiva

    March 2021
    November 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    July 2019
    June 2019
    July 2018
    January 2017
    November 2016
    January 2016
    December 2015
    November 2015
    October 2015
    September 2015
    August 2015
    July 2015
    June 2015
    May 2015
    April 2015
    March 2015
    February 2015
    January 2015
    December 2014
    November 2014
    October 2014
    September 2014
    August 2014
    July 2014
    June 2014
    May 2014
    April 2014
    March 2014
    February 2014
    January 2014
    December 2013
    November 2013
    October 2013
    August 2013
    July 2013
    June 2013
    May 2013
    April 2013
    March 2013
    February 2013
    January 2013
    December 2012

    Picture
    BABY CENTER
    Picture
    Picture
    MOJ PEDIJATAR
    Picture
    Picture
    ISTOK PAVLOVIĆ BLOG

    Kategorije

    All
    Adaptirano Mleko
    Adenoid
    Adenoidektomija
    Adolescent
    Aeracione Cevčice
    Aftozni Stomatitis
    Alergija
    Alergija Na Hranu
    Alergijska Kijavica
    Alergotest
    Alkohol
    Alopecija
    Aloprol
    Amenoreja
    Anafilaksija
    Andol
    Anemija
    Angioedem
    Anoreksija
    Antibiotik
    Antiepileptici
    Antipiretik
    Antitela
    Aritmija
    ASTMA
    Atipična Celijakija
    Atopija
    Autizam
    Autoimune Bolesti
    Bakterijska Infekcija
    Beba
    Bebe
    Bebina Stolica
    Becotide
    Beklometazon
    Belančevine
    Berodual
    Bezbednost
    Bljuckanje
    Body Language
    Bol
    Bolest Ruku
    Bol U Grudima
    Bol U Kuku
    Bol U Trbuhu
    Borelija
    Bris Guše
    Bris Nosa
    Bronhiolitis
    Bronhitis
    Bronhodilatator
    Brufen
    Brufen I Febricet Zajedno
    Bubreg
    Bubrezi
    Budesonid
    Buka
    Bulimija
    Celijakija
    Cerebralna Paraliza
    Cucla
    DA LI JE NORMALNO?
    Da Li Je Spremno Za
    Da Li Je Sve Uredu Sa Novorođenčetom?
    Da Li Je Sve Uredu Sa Novorođenčetom?
    Dečaci
    DEČIJI HIRURG
    DEČIJI KARDIOLOG
    DECIJI PSIHIJATAR KRUSEVAC
    DECIJI PSIHOLOG
    Dečja Glista
    Deformiteti Kicme
    Dehidracija
    Depresija
    Dete
    Devojčice
    Devojke
    Difterija
    Dijabetes
    Dijagnostika
    DISLEKSIJA
    Dnevnik Ishrane
    Dojenje
    Doping
    Dr Dragana Stamatovic
    Druga Godina
    Duda
    Dugoročni Lekovi Za Astmu
    Dvoslike
    Ekcem
    Eliminaciona Dijeta
    Endokrinologija
    Entropion
    Enureza
    Epiblefaron
    Epilepsija
    Epi Napad
    Epi-napad
    Epipen
    Epistaksa
    Erythema Infectiosum
    Febricet
    Febrilne Konvulzije
    Fenoterol
    Fetalni Alkoholni Sindrom
    Fizijatar
    Fizikalna Terapija
    Flixotide
    Fluoridi
    Flutikazon
    Fotosenzitivnost
    Fras
    Gastroezofagealni Refluks
    Genitalni Herpes
    Geografski Jezik
    Glavobolja
    Gluten
    Glutenska Enteropatija
    Gojaznost
    Govor
    Grip
    Gušenje
    Hand Foot And Mouth Disease
    Hemofilus
    Hepatitis B
    Herpes Symplex Virus
    Hidrocela
    Hidronefroza
    Hiperaktivnost
    HIPERSALIVACIJA
    Hipertenzija
    Hipospadija
    Hipotireoza
    Hipovitaminoza
    Holesterol
    Hrana
    HRONIČNI PROLIV
    Ibuprofen
    Ige Antitela
    Imunitet
    Imunodeficijencija
    Infanrix
    Infanrix Hexa
    Infekcije
    Infektivne Bolesti
    Inflamacija
    Inhalacija
    Inkontinencija
    Inteligencija
    Intolerancija
    Intolerancija Laktoze
    Ipratropium Bromid
    Ishrana
    Ishrana Na Bocicu9431497328
    Istorija Pedijatrije
    Iz Prakse
    Kalcijum
    Kardiolog
    Kardiovaskularna Bolest
    Karijes
    Karotinemija
    Kasalj
    Kašalj
    Kijanje
    Kikiriki
    Kolor Dopler
    Komora Za Udisanje Lekova Kod Astme
    Kontraindikacije
    Konvulzije
    Kortikosteroidi
    Kožne Bolesti
    Kozne Probe3bad2f57d5
    Kozni Prick Test195e2604d0
    Krajnici
    Kravlje Mleko
    Kriptorhizam
    Krpelj
    KRUSEVAC
    Krvavljenje
    Lajmska Bolest
    Laktoza
    Laringitis
    Lecenje Astme465b2f468d
    Lecenjeda0fb3cd6f
    Lekovi
    Limfom
    LOGOPED
    Los Apetit2857cb3513
    Loš Zadah Iz Usta
    Majčino Mleko
    Mala Telesna Masa
    Male Boginje
    Malformacije
    Maligna Bolest
    Marihuana
    Mastitis
    Mastoiditis
    Mastopatija
    Mcug
    Med
    Megaureter
    Meningitis
    Miastenia Gravis
    Mikciona Cistoureterografija
    Mikrocefalija
    Miopija
    Misao Dana
    Mišićna Slabost
    Mišićna Slabost
    MITOVI I CINJENICE U PEDIJATRIJI
    Montelukast
    MORBILI
    Multivitaminski Preparati
    NAGLOVOST I GLUVOĆA
    Napad Astme
    Napredovanje
    Nedovoljno Napredovanje
    Nefrolog
    Neplodnost
    NESPUŠTEN TESTIS
    Nizak Rast
    Nmr
    Nocno Mokrenje
    Novorođenče
    Novorođenče
    Novosti Iz Medicine
    Nuspojave
    Obaranje Temperture
    Obustavljanje Dojenja
    Odojče
    Odojče
    Odrastanje
    Odvikavanje Od Pelena
    Omfalitis
    Operativno Lecenje
    Opstipacija
    Oralni Provokacioni Test
    Osip
    Osteoporoza
    Otezano Disanje
    Otitis Media
    Ototoksicnost
    Ovo Ne Smete Ignorisati
    Ovo Ne Treba Leciti
    Paracetamol
    Pedijatar
    Pedijatar Krusevac
    Pentaxim
    Pertesova Bolest
    Peta Bolest
    Petovalentne Vakcine
    PFAPA
    Pikfloumetar
    Pi-pi Alarm
    Plan Samolecenja Kod Astme4d329e61fd
    Plucna Funkcija
    Pneumatsko Otoskopiranje
    Pneumo 23
    Pneumokok
    Podočnjaci
    Poliomijelitis
    Porast Dojki
    Povisena Temperatura
    Povracanje
    Povrce
    Povrede
    Predoziranje
    PREGREJAVANJE
    Prehlada
    Preosetljivost Na Hranu
    PREPRATI GVOŽĐA
    Pretopljavanje
    Prevenar
    Prevencija
    PREVREMENO ROĐENJE
    Priorix
    Prirodnim Lekovima Do Zdravlja
    Profilaksa
    Prohodavanje
    Proliv
    Prva Pomoć
    Psihijatrija
    Psiholog
    Psihologija
    Pubertet
    Pulmicort
    Pulmolog
    Rak
    Razvoj
    Rehidracija
    Repelent
    Rinitis
    Roditeljstvo
    Rozeola
    Salbutamol
    Scintigrafija
    Sekretorni Otitis Media
    Sids
    Simptomi Koji Brinu Roditelje
    Sindromi
    Singulair
    Sinuzitis
    Skolioza
    Slajd Sou9efe8d12dd
    Sleep Apnea
    Slide Show
    Slit
    Sluh
    Smetnje U Vidu
    Som
    Spalmotil
    Spavanje
    Spejser
    Spirometrija
    Sport
    Srcana Mana579fa4ef3f
    Srcana Smrt104f66dbf9
    Sterilitet
    Stitasta Zlezda0f5695b569
    Strabizam
    Strano Telo
    Sum Na Srcuace32815f6
    Synflorix
    Tbc
    Telarha
    Telesna Temperatura
    Test Intolerancije Na Hranu
    Testis
    Timpanometrija
    Tiomersal
    Tonzilektomija
    Toplomer
    TOPLOTNI UDAR
    Torzija Testisa
    Trovanje
    Trudnoca26e99e5916
    Trudnocac098d96544
    Ujed Zmije
    Ultrazvuk
    Ultrazvuk Kukova
    Urgentna Stanja
    Urinarna Infekcija
    Urinarni Trakt
    Urinokultura
    Uroene Anomalijec1fb628bee
    Vakcinacija
    Valvule Zadnje Uretre
    Varicela8303c41b88
    Varilix
    Vaspitanje
    Vegetarijanska Ishrana
    Veliki Kasalj7e09ada77c
    Ventilacione Cevcice Za Uhoc6964170c9
    Ventolin
    Vezikoureteralni Refluks
    Virusne Bolesti
    Vitamin D92925e4ed9
    Vitamini
    Vizing
    Vocni Soka2263a8e02
    Vodena Kila
    Vur
    Zabava
    Zablude
    Zacenjivanje
    Zdravi Recepti
    Zelena Stolica
    Znojenje
    Zubi

Powered by Create your own unique website with customizable templates.
  • O NAMA
    • MISIJA I VIZIJA
    • USLUGE >
      • OPŠTA PEDIJATRIJA
      • LOGOPEDSKI TRETMANI
      • ULTRAZVUK ZA DECU >
        • ULTRAZVUK TESTISA
        • ULTRAZVUK KUKOVA
        • ULTRAZVUK ŠTITASTE ŽLEZDE
        • ULTRAZVUK MOZGA
        • ULTRAZVUK ABDOMENA
        • ULTRAZVUK UROTRAKTA
        • ULTRAZVUK MALE KARLICE
      • SAVETOVALIŠTE ZA ASTMU
      • PEDIJATRIJSKA ALERGOLOGIJA
      • BRZA DIJAGNOSTIKA
    • RADNO VREME
    • NAČIN PLAĆANJA
    • GALERIJA
    • KONTAKT
  • TIM LEKARA ZA OPŠTU PEDIJATRIJU
    • Dr DRAGANA STAMATOVIĆ osnivač i vlasnik ordinacije
    • Dr Nelica Katanić
    • Dr Lucija Nedeljković
    • Dr Nataša Petrović
  • KONSULTANTI
    • DEČIJI NEUROLOG-EPILEPTOLOG
    • DEČIJI PSIHOLOG
    • DEČIJI PSIHIJATAR >
      • Dr ANA KESIĆ, dečji psihijatar
    • LOGOPED >
      • Logoped za decu Marija Radojevic
    • DIJETETIČAR
    • DEČIJI PULMOLOG
    • DEČIJI GASTROENTEROLOG
    • FIZIJATAR ZA DECU
    • DEČIJI I ADOLESCENTNI GINEKOLOG
  • ZAKAŽITE PREGLED ON-LINE
  • NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA
    • ZNACI ZA UZBUNU! CRVENA ZASTAVICA!
    • ISHRANA
    • ASTMA
    • RAST I RAZVOJ
    • VAKCINE
    • URINARNI TRAKT
    • POVIŠENA TEMPERATURA
    • TRUDNOĆA
    • INFEKTIVNE BOLESTI
    • RAZNO
  • ZA ČITANJE
  • ENGLISH
  • CENOVNIK