Pedijatrija ''Primum vivere'', Dr Dragana Stamatović, Kruševac
  • O NAMA
    • MISIJA I VIZIJA
    • USLUGE >
      • OPŠTA PEDIJATRIJA
      • LOGOPEDSKI TRETMANI
      • ULTRAZVUK ZA DECU >
        • ULTRAZVUK TESTISA
        • ULTRAZVUK KUKOVA
        • ULTRAZVUK ŠTITASTE ŽLEZDE
        • ULTRAZVUK MOZGA
        • ULTRAZVUK ABDOMENA
        • ULTRAZVUK UROTRAKTA
        • ULTRAZVUK MALE KARLICE
      • SAVETOVALIŠTE ZA ASTMU
      • PEDIJATRIJSKA ALERGOLOGIJA
      • BRZA DIJAGNOSTIKA
    • RADNO VREME
    • NAČIN PLAĆANJA
    • GALERIJA
    • KONTAKT
  • TIM LEKARA ZA OPŠTU PEDIJATRIJU
    • Dr DRAGANA STAMATOVIĆ osnivač i vlasnik ordinacije
    • Dr Nelica Katanić
    • Dr Lucija Nedeljković
    • Dr Nataša Petrović
  • KONSULTANTI
    • DEČIJI NEUROLOG-EPILEPTOLOG
    • DEČIJI PSIHOLOG
    • DEČIJI PSIHIJATAR >
      • Dr ANA KESIĆ, dečji psihijatar
    • LOGOPED >
      • Logoped za decu Marija Radojevic
    • DIJETETIČAR
    • DEČIJI PULMOLOG
    • DEČIJI GASTROENTEROLOG
    • FIZIJATAR ZA DECU
    • DEČIJI I ADOLESCENTNI GINEKOLOG
  • ZAKAŽITE PREGLED ON-LINE
  • NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA
    • ZNACI ZA UZBUNU! CRVENA ZASTAVICA!
    • ISHRANA
    • ASTMA
    • RAST I RAZVOJ
    • VAKCINE
    • URINARNI TRAKT
    • POVIŠENA TEMPERATURA
    • TRUDNOĆA
    • INFEKTIVNE BOLESTI
    • RAZNO
  • ZA ČITANJE
  • ENGLISH
  • CENOVNIK

DETE PREKIDA DISANJE DOK SPAVA!

27/8/2013

0 Comments

 
Picture

SIMPTOMI KOJE NE SMETE IGNORISATI KOD DETETA

POTPUNI PREKIDI DISANA TOKOM SPAVANJA DETETA OZBILJAN SU SIMPTOM

Ako dete tokom spavanja hrče to uznemirava roditelje i remeti kvalitet života. Ali, to još uvek nije razlog za ozbiljnu zabrinutost.

Ukoliko, međutim, vaš mališan pravi prekide disanja tokom spavanja koji traju po 10 sekundi ovaj simptom je poznat kao ''sleep apnea''.

Jedan od najčešćih razloga za ovaj simptom je uvećanje krajnika.

Tokom ovih epizoda dolazi slabijeg snabdevanja mozga deteta kiseonikom.

Učestalost prekida disanja i upoređen sa brojem sati spavanja je indeks koji govori o ozbiljnosti situacije.

  • Ukoliko je ovaj indeks=1, odnosno dete tokom spavanja napravi onoliko prekida disanja koliko sati spava, smatra se da nije ugroženo i da je to normalno.

  • Ako je ovaj odnos 1-5, u pitanju je blagi poremećaj disanja tokom sna.

  • Ako je 5-10, poremećaj je umeren, 10-20 govori o ozbiljnom, a preko 20 o veoma ozbiljnom poremećaju disanja tokom sna.

Ovo je razlog da se posavetujete sa lekarom o mogućim uzrocima i načinima lečenja.

Google
Picture
CRVENI OTOK IZA UHA - OZBILJAN SIMPTOM!
Picture
GROZNICA NA USTIMA I DOJENJE
Picture
DA LI JE OVO AUTIZAM?
Picture
BEBIN ''GOVOR TELA''
0 Comments

KADA VADITI TREĆI KRAJNIK?

27/8/2013

0 Comments

 
Picture
RAZLOZI ZA ADENOIDEKTOMIJU (odstranjenje trećeg krajnika)

Najvažniji razlozi za odstranjenje trećeg krajnika su:

- potencijalno oštećenje sluha

- smetnje koje treći krajnik stvara pri disanju

Treći krajnik, kao i ostalo limfno tkivo ima odbranbenu ulogu. Međutim, neka deca imaju sklonost da sa ponavljanjem infekcija disajnih puteva uvećavaju limfno tkivo. U jednom trenutku šteta od trećeg krajnika premašuje korist koju on obezbeđuje.

To se dešava u situacijama kad treći krajnik svojom masom onemogućava ventilaciju srednjeg uha zatvarajući izlaz Eustahijeve tube. Eustahijeva tuba (E.T.) je prirodna komunikacija između srednjeg uha i ždrela. Njena prolaznost je preduslov za zdravlje srednjeg uha i očuvanje sluha. Kad je E.T. blokirana naraslim trećim krajnikom, dete je sklono čestim upalama uha, a gore od toga je što ima privremenu nagluvost. Ako se to dešava u uzrastu 2-3 godine dete ne može da nauči govor jer ne čuje dobro i to se ne sme dopustiti.

Sa druge strane, smetnje sa disanjem dovode do lošeg snavdevanja mozga kiseonikom, Dete je razdražljivo jer je neispavano i ima teškoća u usredsređivanju na problem. Osim toga, dolazi do opterećenja srca. To je drugi najvažniji razlog da se razmatra odstranjenje trećeg krajnika.

Picture
ŠTA JE TO TREĆI KRAJNIK?
Picture
ŠTA SU TO NEPČANI KRAJNICI?
Picture
KADA TREBA VADITI NEPČANE KRAJNIKE?
Picture
ŠTA JE TO SOM (SEKRETORNI OTITIS)?
Google
0 Comments

ŠTA SU TO NEPČANI KRAJNICI?

27/8/2013

0 Comments

 
Picture
ŠTA SU TO NEPČANI KRAJNICI I ČEMU SLUŽE?
Nepčani krajnici su tvorevine od mekog žlezdanog tkiva i deo su imunog sistema.
Glavna funkcija krajnika je da nas zaštite od napadača - bakterija i virusa. Uz pomoć antitela i imunih ćelije krajnici ubijaju klice i pomažu da se spreči infekcija grla i pluća .

GDE SE NALAZE NEPČANI KRAJNICI?
Postoje dva nepčana krajnika, po jedan sa svake strane resice u zadnjem delu usta .

DA LI SU ONI VAŽNI ILI SAMO PRAVI ŠTETU?
Bebe i vrlo mala deca imaju nerazvijen imuni sistem i lošu odbranu od infekcija. U tom uzrastu krajnici su važna odbranbena barijera u borbi sa infekcijama. Kasnije u životu, kada je imuni sistem bolje je razvijen, krajnici postaju manje potrebni.

DA LI SE NEPČANI KRAJNICI VIDE KADA DETE OTVORI USTA?
Nepčani krajnici se mogu videti u ogledalu kada se usta široko otovre. Oni su dve mesnate izrasline sa strane, pozadi u ustima (kao na slici).

KAKO ZAKLJUČUJEMO DA DETE IMA UVEĆANE KRAJNIKE KOJI TREBA DA SE VADE?
Postoje kriterijumi koji ukazuju da dete ima ''problematične'' krajnike koji prave više štete nego koristi. Kod svake odluke za operativni tretman na jedan tas vage stavlja se mogući rizik ili šteta od intervencije sa štetom koju bolest pravi detetu i koristi od intervencije. O razlozima za operaciju nepčanih krajnika pročitajte ovde.



Picture
ŠTA JE TO TREĆI KRAJNIK?
Picture
RAZLOZI ZA ODSTRANJENJE TREĆEG KRAJNIKA
Picture
KADA TREBA VADITI NEPČANE KRAJNIKE?
Google
Picture
BRZI TEST NA BETA HEMOLITIČKI STREPTOKOK gr A UMESTO KLASIČNOG BRISA GUŠE
0 Comments

KADA TREBA VADITI NEPČANE KRAJNIKE?

27/8/2013

0 Comments

 
Picture
RAZLOZI ZA RAZMATRANJE ODSTRANJENJA NEPČANIH KRAJNIKA:



Evropska  i američka pedijatrijska udruženja usvojile su gotovo identične preporuke za razmatranje tonzilektomije (odstranjenja nepčanih krajnika) kod dece:




  • dete ima ponavljane akutne gušobolje koje nastaju zbog akutnog tonzilitisa
  • epizoda gušobolje su takve da onemogućavaju normalno funkcionisanje deteta
  • bilo je sedam ili više dobro dokumentovanih*, klinički značajnih, adekvatno lečenih upala guše u prethodnoj godini  ili
  • - pet ili više takvih epizoda u svakoj od prethodne dve godine  ili
  • - tri ili više takvih epizoda u svakoj od prethodne tri godine.

*Dobro dokumentovana upala guše podrazumeva ispunjenje bar jednog od sledećih kriterijuma:
1. Temperatura> 38.3° C, ili
2. Uvećanje limfnih žlezda na vratu (>2cm) ili
3. Krajnici sa eksudatom ili
4. Pozitivna kultura za beta hemolitički streptokok gr.A

Izvori:
http://www.sign.ac.uk/pdf/sign117.pdf
http://oto.sagepub.com/content/144/1_suppl/S1.full.pdf+html

Picture
ŠTA JE TO TREĆI KRAJNIK?
Google
Picture
RAZLOZI ZA ODSTRANJENJE TREĆEG KRAJNIKA
Picture
HRKANJE I PREKIDI DISANJA SU OZBILJAN SIMPTOM
Picture
MASTOIDITIS - HITNO SE JAVITE LEKARU!
0 Comments

EKTOPIČNI URETER - OPERATIVNO LEČENJE

27/2/2013

0 Comments

 
Picture
Ektopični ureter rešava se hirurški. Ovde su nabrojane nejčešće hirurške tehnike koje se primenjuju kod ove anomalije.
  • Kutana distalna ureterostoma
Ova metoda primenjuje se kod novorođenčadi sa velikim proširenjem uretera i sabirnog sistema bubrega (hidronefrozom).  Ureter se hirurški izvede na površinu kože i omogući se drenaža mokraće preko tog otvora na koži slobodno u pelenu.  Na taj način se bubrežno tkivo i ureter oslobode pritiska mokraće i spreči dalje oštećenje bubrega. U uzrastu od oko 18 meseci ureter se novom hirurškom intervencijom pripoji na svoje pravo mesto na bešici. 
  • Ureteralna reimplantacija
 U opštoj anesteziji ureter se pripaja na pravo mesto na bešici.  Ova intervencija se može izvesti laparoskopski kroz mali rez na koži. Ova tehnika (minimalna invazivna tehnika) kod koje je traumatizovanje tkiva svedeno na minimum, a oporavak brz nije indikovana kod sve dece. Hirurg odlučuje da li će kod određenog deteta primeniti klasični hirurški zahvat ili minimalnu invazivnu proceduru.
  • Parcijalna nefrektomija
 Ukoliko je ektopični ureter udružen sa duplex bubregom, i ako uz to gornji pol bubrega ne funkcioniše zadovoljavajuće, može se izvršiti odstranjenje tog dela bubrega.  
  • Ureteropijelostoma
Ukoliko je ektopični ureter udružen sa duplex bubregom, gornji pol duplex bubrega može da se odvoji i spoji sa normalnim donjim polom.  Na taj način omogućava se normalna drenaža mokraće iz gornjeg pola.


0 Comments

HIPOSPADIJA - OPERATIVNO LEČENJE, najčešće postavljana pitanja

15/1/2013

5 Comments

 
Picture
OPERATIVNO LEČENJE- ŠTA DETE MOŽE DA OČEKUJE

1. Je li moguće dijagnostkovati hipospadiju tokom trudnoće i da li je indikacija za pobačaj?

Ponekad je moguće dijagnostikovati hipospadiju tokom trudnoće, ali obično se dijagnoza potvrdi tek nakon rođenja. To definitivno nije indikacija za pobačaj.

2. Imam dete sa hipospadijom. Kolike su šanse da i se drugo dete rodi sa hipospadijom?

Hipospadija je sporadična. Kada jedno dete ima hipospadiju to ne povećava rizik da naredno potomstvo ima istu anomaliju. Ipak, postoje porodice u kojima postoji više članova sa hipospadijum te se razmatra mogućnost genetske predispozicije.

3. Kada bi bilo najbolje javiti se lekaru sa detetom koje ima hipospadiju?

Budući da je optimalni trenutak za korekciju hipospadije u uzrastu od 3 do 18 meseci potrebno je javiti se lekaru radi savetovanja u bebina prva tri meseca.

4. Kom lekaru treba da se jave roditelji čije dete ima hipospadiju? Dečjem urologu ili plastičnom hirurgu?

Nije važno za šta je hirurg specijalizovan, koliko je važno da ima veliko iskustvo sa hipospadijom i dobre rezultate lečenja. To može biti dečji hirurg, dečji urolog, ili specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije. U idealnom slučaju, hirurg kome poveravate dete trebalo bi da radi oko 50 operacija hipospadije godišnje da bi stekao zadovoljavajuće iskustvo i ostvarivao dobre rezultate.

5. Kako mogu da prepoznam koliko je hipospadija mog deteta ozbiljna?

Postoji nekoliko elemenata koji određuju težinu hipospadije. Opšte pravilo je: ako je otvor mokraćne cevi na glaviću reč je o glandularnoj- blagoj hipospadiji i to je stupanj 1. Ako je otvor na gornjoj polovini penisa u pitanju je distalna hipospadija- umerena ili stupanj 2. Ukoliko je otvor na donjoj polovini penisa ili na skrotumu, reč je o ozbiljnoj- proksimalno hipospadiji ili stupnju 3. Blaga ili umerena hipospadija zastupljena je u oko 85% slučajeva. Teški oblici javljaju se u 15% dece.

6. Da li operacija potrebna?

Glandularna hipospadija (stepen 1), što se tiče funkcije- ne mora biti operisana. Kod ovog stepena ne moraju postojati problemi sa mokrenjem niti kasnije, sa erekcijom i seksualnim funkcionisanjem. Međutim, zbog izmenjenog izgleda penisa dete može imati psihološki problem, a čak i odrasli koji nisu operisani nekad ne žele da njihov seksualni partner primeti im je penis drugačiji od normalnog.

Dete sa drugim ili trećim stepenom hipospadije treba da se operiše da bi se obezbedile funkcije penisa: mokrenje i seksualna funkcija. Nekada deca sa hipospadijom imaju uzak otvor mokraćne cevi što ih čini sklonim urinarnim infekcijama, tako da je neophodno i to korigovati.

7. Da li će moj sin postati ''normalan'' nakon korekcije hipospadije?

Da, deca sa glandularnom (stepen 1), distalnom (stepen 2) i većina sa proksimalnom (stepen 3) biće dobro, ako intervenciju obavi iskusan hirurg. Međutim, u malom postotku (posebno kod proksimalnog oblika) može doći do komplikacija koje mogu uticati na izgled ili funkciju penisa.

8. Hoće li moj sin funkcionisati kao "normalan" čovek kasnije kad odraste?

U većini slučajeva, da.

9. Da li je potrebno da radimo analizu hromozoma (kariotip)?

Kod glanularne i distalne hypospadije sa oba testisa u skrotumu, to nije potrebno. Međutim, u teškim oblicima proksimalnih hipospadija ili bolesnika s dvosmislenim genitalijama analizom hromozoma je potrebno tačno utvrditi pol deteta.

10. Kada bi trebalo učiniti hiruršku korekciju?

Ranije studije su pokazale da je idealno vreme za korekciju između 3 i 15 meseci jer penis raste manje od 1 cm tokom prve 3 do 4 godine.

11. Ako je penis zakrivljen, kako će se to ispraviti i da li je to potrebno?

Glanularna hipospadija obično nije praćena zakrivljenošću penisa.

80% distalnih hipospadija nema zakrivljenost. Preostalih 20% ima zakrivljenost zbog skraćivanja kože. To se obično ispravlja tkom intervencije.

12. Koliko dugo dete mora ostati u bolnici?

Ako pacijent ima glandularmu ili distalnu hypospadiju obično može ići kući između 1 - 5 dana nakon operacije u zavisnosti od uzrasta, porodičnih prilika i postoperatvnog toka.

Deca s proksimalnim hipospadijom posle operacije imaju katatar oko dve sedmice. Dete može ostati u bolnici za to vreme, ali može i da se otpusti ranije ako je majka u stanju da brine o detetu i da obezbedi da katatar ostane na mestu.

13. Da li dete mora biti vezano za krevet ili se može kretati nakon operacije hipospadije?

 

Obično dete sme da sedi i da se kreće 24 sati nakon operacije. Naravno, treba brinuti da se regija genitalija ne povredi. Kod proksimalnog oblika dodatna pažnja usmerava se na kateter koji ne bi smeo da ispadne izvan bešike.

14. Koliko dugo ostaje dren u rani?

Obično se dren uklanja u roku od 2 dana nakon operacije.

15. Koliko dugo kateter ostaje u penisu?

Uglavnom ne duže od 2 dana nakon operacije zbog mogućnosti da prouzrokuje iritaciju i upalu uretre i poveća šanse za komplikacije. U slučajevima glanularne i distalne hipospadije dete ne sme da mokri korz novu mokraćnu cev prva 2 dana nakon operacije u zavisnosti od uzrasta deteta. U slučajevima proksimalne hipospadije kateter se ubacuje u bešiku preko trbušnog zida i ostaje 10 do 14 dana.

16. Koje su moguće komplikacije i koliko su česte?

Učestalost komplikacija u glanularne i distalne hipospadije je manja od 5% ako operaciju izvodi iskusan hirurg.

Učestalost komplikacija nakon operacije proksimalne hipospadije je do 20%.

Najčešća komplikacija je fistula, Kod fistulizacije dolazi do stvaranja još jednog otvora pored regularnog otvora mokraćne cevi. Ostale komplikacije uključuju infekcije, suženje uretre, gubitak poklopca, krvarenje i deformacije.

17. Što se događa sa šavovima i koncima nakon operacije?

Obično se radi o koncima koji se sami apsorbuju te ih nije potrebno uklanjati. To se dogodi u roku od mesec dana. Kod nekih pacijenata to traje i duže, ali je normalno i ne treba biti znak za uzbunu za roditelje i pacijente.Važno je da ne pokušavate da ih na svoju ruku izvlačite, jer to može uticati na ozdravljenje.

18. Koliko je vremena potrebno za oporavak nakon operacije i koje su mere opreza?

U oko 70 % oporavak traje mesec dana. Međutim, može potrajati do 6 meseci Deca treba tokom prvih mesec dana da izbegavaju sportske aktivnosti koje mogu uzrokovati traume penisa kao i plivanje ili vožnju bicikla.

19. Kada je prvi pregled posle operacije?

Prvi pregled je nakon 3 meseca i nakon 6 meseci. Postoperativne preglede treba da obavi hirurg koji je obavio operaciju. Kasnije deca treba da se prate jednom godišnje tek nakon puberteta.

Možda će vas i ovo zanimati:

Picture
HIDRONEFROZA
Picture
EKTOPIČNI URETER - NAJČEŠĆA ŠITANJA
Picture
DA LI DETE SME DA PIJE ČAJ OD BRUSNICE?
Picture
VALVULE ZADNJE URETRE
Picture
IRITABILNOST - MOGUĆI ZNAK URINARNE INFEKCIJE ODOJČETA
5 Comments
    Picture
    Dr Dragana Stamatović
    pedijatar

    Picture
    Picture
    PRETRAŽITE
    SAJT

    Picture
    PRATITE NAS NA FB

    Arhiva

    March 2021
    November 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    July 2019
    June 2019
    July 2018
    January 2017
    November 2016
    January 2016
    December 2015
    November 2015
    October 2015
    September 2015
    August 2015
    July 2015
    June 2015
    May 2015
    April 2015
    March 2015
    February 2015
    January 2015
    December 2014
    November 2014
    October 2014
    September 2014
    August 2014
    July 2014
    June 2014
    May 2014
    April 2014
    March 2014
    February 2014
    January 2014
    December 2013
    November 2013
    October 2013
    August 2013
    July 2013
    June 2013
    May 2013
    April 2013
    March 2013
    February 2013
    January 2013
    December 2012

    Picture
    BABY CENTER
    Picture
    Picture
    MOJ PEDIJATAR
    Picture
    Picture
    ISTOK PAVLOVIĆ BLOG

    Kategorije

    All
    Adaptirano Mleko
    Adenoid
    Adenoidektomija
    Adolescent
    Aeracione Cevčice
    Aftozni Stomatitis
    Alergija
    Alergija Na Hranu
    Alergijska Kijavica
    Alergotest
    Alkohol
    Alopecija
    Aloprol
    Amenoreja
    Anafilaksija
    Andol
    Anemija
    Angioedem
    Anoreksija
    Antibiotik
    Antiepileptici
    Antipiretik
    Antitela
    Aritmija
    ASTMA
    Atipična Celijakija
    Atopija
    Autizam
    Autoimune Bolesti
    Bakterijska Infekcija
    Beba
    Bebe
    Bebina Stolica
    Becotide
    Beklometazon
    Belančevine
    Berodual
    Bezbednost
    Bljuckanje
    Body Language
    Bol
    Bolest Ruku
    Bol U Grudima
    Bol U Kuku
    Bol U Trbuhu
    Borelija
    Bris Guše
    Bris Nosa
    Bronhiolitis
    Bronhitis
    Bronhodilatator
    Brufen
    Brufen I Febricet Zajedno
    Bubreg
    Bubrezi
    Budesonid
    Buka
    Bulimija
    Celijakija
    Cerebralna Paraliza
    Cucla
    DA LI JE NORMALNO?
    Da Li Je Spremno Za
    Da Li Je Sve Uredu Sa Novorođenčetom?
    Da Li Je Sve Uredu Sa Novorođenčetom?
    Dečaci
    DEČIJI HIRURG
    DEČIJI KARDIOLOG
    DECIJI PSIHIJATAR KRUSEVAC
    DECIJI PSIHOLOG
    Dečja Glista
    Deformiteti Kicme
    Dehidracija
    Depresija
    Dete
    Devojčice
    Devojke
    Difterija
    Dijabetes
    Dijagnostika
    DISLEKSIJA
    Dnevnik Ishrane
    Dojenje
    Doping
    Dr Dragana Stamatovic
    Druga Godina
    Duda
    Dugoročni Lekovi Za Astmu
    Dvoslike
    Ekcem
    Eliminaciona Dijeta
    Endokrinologija
    Entropion
    Enureza
    Epiblefaron
    Epilepsija
    Epi Napad
    Epi-napad
    Epipen
    Epistaksa
    Erythema Infectiosum
    Febricet
    Febrilne Konvulzije
    Fenoterol
    Fetalni Alkoholni Sindrom
    Fizijatar
    Fizikalna Terapija
    Flixotide
    Fluoridi
    Flutikazon
    Fotosenzitivnost
    Fras
    Gastroezofagealni Refluks
    Genitalni Herpes
    Geografski Jezik
    Glavobolja
    Gluten
    Glutenska Enteropatija
    Gojaznost
    Govor
    Grip
    Gušenje
    Hand Foot And Mouth Disease
    Hemofilus
    Hepatitis B
    Herpes Symplex Virus
    Hidrocela
    Hidronefroza
    Hiperaktivnost
    HIPERSALIVACIJA
    Hipertenzija
    Hipospadija
    Hipotireoza
    Hipovitaminoza
    Holesterol
    Hrana
    HRONIČNI PROLIV
    Ibuprofen
    Ige Antitela
    Imunitet
    Imunodeficijencija
    Infanrix
    Infanrix Hexa
    Infekcije
    Infektivne Bolesti
    Inflamacija
    Inhalacija
    Inkontinencija
    Inteligencija
    Intolerancija
    Intolerancija Laktoze
    Ipratropium Bromid
    Ishrana
    Ishrana Na Bocicu9431497328
    Istorija Pedijatrije
    Iz Prakse
    Kalcijum
    Kardiolog
    Kardiovaskularna Bolest
    Karijes
    Karotinemija
    Kasalj
    Kašalj
    Kijanje
    Kikiriki
    Kolor Dopler
    Komora Za Udisanje Lekova Kod Astme
    Kontraindikacije
    Konvulzije
    Kortikosteroidi
    Kožne Bolesti
    Kozne Probe3bad2f57d5
    Kozni Prick Test195e2604d0
    Krajnici
    Kravlje Mleko
    Kriptorhizam
    Krpelj
    KRUSEVAC
    Krvavljenje
    Lajmska Bolest
    Laktoza
    Laringitis
    Lecenje Astme465b2f468d
    Lecenjeda0fb3cd6f
    Lekovi
    Limfom
    LOGOPED
    Los Apetit2857cb3513
    Loš Zadah Iz Usta
    Majčino Mleko
    Mala Telesna Masa
    Male Boginje
    Malformacije
    Maligna Bolest
    Marihuana
    Mastitis
    Mastoiditis
    Mastopatija
    Mcug
    Med
    Megaureter
    Meningitis
    Miastenia Gravis
    Mikciona Cistoureterografija
    Mikrocefalija
    Miopija
    Misao Dana
    Mišićna Slabost
    Mišićna Slabost
    MITOVI I CINJENICE U PEDIJATRIJI
    Montelukast
    MORBILI
    Multivitaminski Preparati
    NAGLOVOST I GLUVOĆA
    Napad Astme
    Napredovanje
    Nedovoljno Napredovanje
    Nefrolog
    Neplodnost
    NESPUŠTEN TESTIS
    Nizak Rast
    Nmr
    Nocno Mokrenje
    Novorođenče
    Novorođenče
    Novosti Iz Medicine
    Nuspojave
    Obaranje Temperture
    Obustavljanje Dojenja
    Odojče
    Odojče
    Odrastanje
    Odvikavanje Od Pelena
    Omfalitis
    Operativno Lecenje
    Opstipacija
    Oralni Provokacioni Test
    Osip
    Osteoporoza
    Otezano Disanje
    Otitis Media
    Ototoksicnost
    Ovo Ne Smete Ignorisati
    Ovo Ne Treba Leciti
    Paracetamol
    Pedijatar
    Pedijatar Krusevac
    Pentaxim
    Pertesova Bolest
    Peta Bolest
    Petovalentne Vakcine
    PFAPA
    Pikfloumetar
    Pi-pi Alarm
    Plan Samolecenja Kod Astme4d329e61fd
    Plucna Funkcija
    Pneumatsko Otoskopiranje
    Pneumo 23
    Pneumokok
    Podočnjaci
    Poliomijelitis
    Porast Dojki
    Povisena Temperatura
    Povracanje
    Povrce
    Povrede
    Predoziranje
    PREGREJAVANJE
    Prehlada
    Preosetljivost Na Hranu
    PREPRATI GVOŽĐA
    Pretopljavanje
    Prevenar
    Prevencija
    PREVREMENO ROĐENJE
    Priorix
    Prirodnim Lekovima Do Zdravlja
    Profilaksa
    Prohodavanje
    Proliv
    Prva Pomoć
    Psihijatrija
    Psiholog
    Psihologija
    Pubertet
    Pulmicort
    Pulmolog
    Rak
    Razvoj
    Rehidracija
    Repelent
    Rinitis
    Roditeljstvo
    Rozeola
    Salbutamol
    Scintigrafija
    Sekretorni Otitis Media
    Sids
    Simptomi Koji Brinu Roditelje
    Sindromi
    Singulair
    Sinuzitis
    Skolioza
    Slajd Sou9efe8d12dd
    Sleep Apnea
    Slide Show
    Slit
    Sluh
    Smetnje U Vidu
    Som
    Spalmotil
    Spavanje
    Spejser
    Spirometrija
    Sport
    Srcana Mana579fa4ef3f
    Srcana Smrt104f66dbf9
    Sterilitet
    Stitasta Zlezda0f5695b569
    Strabizam
    Strano Telo
    Sum Na Srcuace32815f6
    Synflorix
    Tbc
    Telarha
    Telesna Temperatura
    Test Intolerancije Na Hranu
    Testis
    Timpanometrija
    Tiomersal
    Tonzilektomija
    Toplomer
    TOPLOTNI UDAR
    Torzija Testisa
    Trovanje
    Trudnoca26e99e5916
    Trudnocac098d96544
    Ujed Zmije
    Ultrazvuk
    Ultrazvuk Kukova
    Urgentna Stanja
    Urinarna Infekcija
    Urinarni Trakt
    Urinokultura
    Uroene Anomalijec1fb628bee
    Vakcinacija
    Valvule Zadnje Uretre
    Varicela8303c41b88
    Varilix
    Vaspitanje
    Vegetarijanska Ishrana
    Veliki Kasalj7e09ada77c
    Ventilacione Cevcice Za Uhoc6964170c9
    Ventolin
    Vezikoureteralni Refluks
    Virusne Bolesti
    Vitamin D92925e4ed9
    Vitamini
    Vizing
    Vocni Soka2263a8e02
    Vodena Kila
    Vur
    Zabava
    Zablude
    Zacenjivanje
    Zdravi Recepti
    Zelena Stolica
    Znojenje
    Zubi

Powered by Create your own unique website with customizable templates.
  • O NAMA
    • MISIJA I VIZIJA
    • USLUGE >
      • OPŠTA PEDIJATRIJA
      • LOGOPEDSKI TRETMANI
      • ULTRAZVUK ZA DECU >
        • ULTRAZVUK TESTISA
        • ULTRAZVUK KUKOVA
        • ULTRAZVUK ŠTITASTE ŽLEZDE
        • ULTRAZVUK MOZGA
        • ULTRAZVUK ABDOMENA
        • ULTRAZVUK UROTRAKTA
        • ULTRAZVUK MALE KARLICE
      • SAVETOVALIŠTE ZA ASTMU
      • PEDIJATRIJSKA ALERGOLOGIJA
      • BRZA DIJAGNOSTIKA
    • RADNO VREME
    • NAČIN PLAĆANJA
    • GALERIJA
    • KONTAKT
  • TIM LEKARA ZA OPŠTU PEDIJATRIJU
    • Dr DRAGANA STAMATOVIĆ osnivač i vlasnik ordinacije
    • Dr Nelica Katanić
    • Dr Lucija Nedeljković
    • Dr Nataša Petrović
  • KONSULTANTI
    • DEČIJI NEUROLOG-EPILEPTOLOG
    • DEČIJI PSIHOLOG
    • DEČIJI PSIHIJATAR >
      • Dr ANA KESIĆ, dečji psihijatar
    • LOGOPED >
      • Logoped za decu Marija Radojevic
    • DIJETETIČAR
    • DEČIJI PULMOLOG
    • DEČIJI GASTROENTEROLOG
    • FIZIJATAR ZA DECU
    • DEČIJI I ADOLESCENTNI GINEKOLOG
  • ZAKAŽITE PREGLED ON-LINE
  • NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA
    • ZNACI ZA UZBUNU! CRVENA ZASTAVICA!
    • ISHRANA
    • ASTMA
    • RAST I RAZVOJ
    • VAKCINE
    • URINARNI TRAKT
    • POVIŠENA TEMPERATURA
    • TRUDNOĆA
    • INFEKTIVNE BOLESTI
    • RAZNO
  • ZA ČITANJE
  • ENGLISH
  • CENOVNIK