![]() ISHRANA Masti
Meso i alternative mesu
Mleko i mlečni proizvodi
Voće i povrće
Hleb, žitarice i zrnevlje
Saveti za kuvanje
0 Comments
![]() Povišen nivo holesterola ne daje nikakve simptome. Međutim, ukoliko dugo traje, on može da ošteti organizam čoveka. U protoku vremena, stvaraju se zadebljanja zidova arterija - plakovi koji sužavaju krvne sudove dovodeći do smanjene ishranjenosti organa koje ovi krvni sudovi snabdevaju krvlju. Rezultat može biti angina pektoris ili infarkt srca. Osim toga, zidovi ovakvih krvnih sudova su krti i skloni pucanju, a mogu biti ishodište trombova koji putem cirkulacije mogu dospeti do organa i začepiti njihove krvne sudove. Tako nastaje npr, moždani udar- šlog ![]() Testovi kojima se određuje nivo holesterola za kućnu upotrebu su postali široko dostupni kao i oni za određivanje šećera u krvi. Oni bi trebalo da zamene zamorne odlaske u laboratoriju i da pojednostave život. Koliko koristi imamo od njih? Tačnost ovih testova varira, a rezultat koji dobijete ne daje potpunu sliku o masnoćama u krvi. Većina ovih testova određuje nivo UKUPNOG holesterola. Ova informacija je manjkava, jer ne znamo nivoe pojedinih frakcija lipida: LDL holesterola, HDL holesterola i triglicerida. Iako kućno testiranje izgleda kao jednostavan i lak način da ''stvari držite pod kontrolom'', važno je znati da rezultat treba primiti sa rezervom. Čak i kada testiranje obavljaju iskusni laboranti, rezultati testa kod iste osobe variraju. Ove varijacije će u kućnim uslovima biti joše veće, naročito ako pre testa niste gladovali ili ako niste do kraja odpopštovali uputstvo za primenu testa. Tretman deteta ili odrasle osobe sa povišenim holesterolom je komplikovan zadatak i ne čini ga samo merenje holesterola. Brojni faktori sse moraju uzeti u razmatranje kada se donosi odluka o tome kako lečiti osobu sa povišenim novoom holesterola: porodična zdravstvena istorija, navike (pušenje), prisustvo dodatnih faktora rizika kao što je hipertenzija. ![]() ARKUS KORNEALIS - ŠTA JE TO? Arkus senilis ili arkus kornealis je sivkasti ili beli prsten koji se pruža duž spoljnje ivice rožnjače oka. On je čest kod starijih osoba i nastaje kao rezultat deponovanja masnoća duž ivice rožnjače. Međutim, kod starijih osoba uglavnom nije u vezi sa povišenim nivoom holesterola u krvi. Ne leči se i ne pravi probleme sa vidom. Ukoliko se nađe kod mlađih osoba, ovaj prsten oko rožnjače treba shvatiti kao znak da je potrebno odrediti nivoe masnoća u krvi. Budući da nije uobičajen pre četrdeset godine, kada se uoči kod dece ili mlađih odraslih on upozorava na moguću familijarnu sklonost za poremećaj metabolizma holesterola i trigilicerida. ![]() KOLIKO PROCENATA MASTI TREBA DA BUDE U MLEKU ZA DETE U DRUGOJ GODINI? Često pitanje upućeno pedijatru je da li dete sa navršenih godinu dana kome se uvodi kravlje mleko treba da dobije mleko sa sniženim postotkom masti ili punomasno. Prema saopštenjima Komiteta za ishranu Američke pedijatrijske akademije, u ovom uzrastu detetu je za rast i razvoj potrebno punomasno mleko (3,2%). Međutim, postoji grupa dece za koju ovo ne važi. Razlozi za razmatranje uvođenja mleka sa smanjenim procentom masti su:
U trećoj godini smatra se da je razvoj deteta ušao u fazu kada nije više neophodno punomasno mleko i kada možemo početi da razmišljamo o prevenciji ateroskleroze koja počinje u detinjstvu, iako se ispoljava u uzrastu odraslog. Nakon navršene druge godine se može dati mleko sa sniženim sadržajem masti. ![]() Aktuelne preporuke Američke pedijatrijske akademije i brojnih nacionalnih pedijatrijskih udruženja Evrope vezane za prevenciju kardiovaskularne bolesti SAVETUJU RUTINSKO TESTIRANJE DECE i ADOLESCENATA: - sa podatkom o rano ispoljenoj porodičnoj kardiovaskularnoj bolesti ili dislipidemiji (pre 55-te godine za muškarce i pre 65-te godine za žene) - isto se odnosi na decu i adolescente kojima porodična anamneza nije poznata - sa prekomernom težinu (BMI>p85) ili gojaznošću (BMI>p95), - sa povišenim krvnim pritiskom (>p95) - sa šećernom bolesti - pušače Prvi pregled krvi treba učiniti nakon drugog rođendana najkasnije do navršene desete godine života. Ovaj pregled treba da se sprovede u okviru sistematskog pregleda dece. Ukoliko su vrednosti unutar normalnih, ponovni test treba učiniti nakon 3-5 godina. Možda će vas zanimati i ovo: |
![]() Dr Dragana Stamatović
pedijatar ![]() Arhiva
March 2021
Kategorije
All
|